O umjetničkom voditelju

mo.degl_ivellio.jpg

 

 

JOSIP degl' IVELLIO, dirigent, zborovođa i skladatelj, rođen u Dubrovniku 28.07.1969.godine. Potječe iz obitelji glazbenika (stric Rado dirigent i skladatelj Opere HNK u Zagrebu, Osijeku i Rijeci do 1947.g.  i njegova supruga Blanka Tomašić istaknuta solistica Opere HNK u Zagrebu). Osnovnu i srednju glazbenu školu završava u rodnom gradu, a glazbeni Konzervatorij u Italiji. Pri koncu srednje škole privatno prima poduke od znamenitog skladatelja i dirigenta Borisa Papandopula.

            Od 1992.g. dirigent je Mješovitog oratorijskog zbora crkve sv. Petra u Zagrebu «HOSANNA», te je osnivač (1994.g.) i dirigent DJEVOJAČKOG ZBORA - SCHOLAE CANTORUM pri istoj crkvi sve do 07.02.2003.g. 

            Od 10.05.1995. dirigent je Mješovitog zbora HPD «SLAVULJ» u Petrinji, u čijem je sklopu jedan od osnivatelja Ženskog vokalnog ansambla «PETRUS» čiji je umjetnički ravnatelj, a od 01.02.2000. umjetnički je ravnatelj Muškog vokalnog ansambla «PETRINJSKI SLAVULJI» u sklopu istog Društva. Od veljače 2008. godine osnivač je i voditelj Gradskog dječjeg zbora Hrvatskog pjevačkog društva «SLAVULJ» u Petrinji.  

            Od studenog 1996. je dirigent HPD «JEKA», tj. od 1999.g.  ŽENSKOG KOMORNOG ZBORA HPD «JEKA» u Samoboru, te od 2005.g. ponovno i MJEŠOVITOG ZBORA kao druge sekcije istoga Društva.  

            Od rujna 2001.g. dirigent je FRANJEVAČKOG ZBORA JUNIORA «COR UNUM» u crkvi sv. Franje na Kaptolu. (do lipnja 2003.g.)

            Od 1997. do 2001. bio je zborovođa i povremeni orguljaš u crkvi sv.Jurja u Odri (Zagreb), a od 2001. je zborovođa i orguljaš župe Marije Kraljice Mira u Granešinskim Novakima (Zagreb), do rujna 2004.g.  

            Na poziv msgr. Željka Juraka, od 14.09.2003. preuzima dužnost regensa u zagrebačkoj crkvi svetog Pavla.

            Od 30.siječnja 2004.g. uz maestra Emila Cossetta dirigent je Mješovitog pjevačkog zbora «EMIL COSSETTO» u Zagrebu (prijašnji naziv: «JOŽA VLAHOVIĆ»), a od rujna 2005.g. samostalno preuzima umjetničko vodstvo zbora, te tako nasljeđuje najvćege hrvatskog dirigenta i skladatelja zborske glazbe.    

            Od rujna 2007. do lipnja 2010. umjetnički je voditelj Vokalno instrumentalnog sastava «LIPE» iz Siska.

            Od rujna 2011. dirigent je Akademskog zbora „AB OVO", Vetreinarskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu.  

            Član je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika (HDCG) u kojem od travnja 2004. do 2008. godine obnašao dužnost Dopredsjednika Društva, redoviti je član Prvog razreda Hrvatske Glazbene Unije (HGU), pridruženi je član Hrvatskog društva skladatelja (HDS), HUZIP-a i HUMKAD-a te Hrvatskog Glazbenog Zavoda (HGZ), Kulturnog društva «Miroslav Šalom Freiberger» i redoviti član Matice hrvatske. Redoviti je član Hrvatskog plemićkog Zbora COLLEGIUM NOBILIUM CROATICUM. Redoviti je član (brat) Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja»  ORDO FRATRES DRACONIS CROATICI (zaređen 21. veljače 2004.) sa zmajskim naslovom Zmaj Brački II., gdje od 2004. do 2006. obnašao dužnost zamjenika Pročelnika Umjetničkog zbora, a od 2006. do 2011. Pročelnika Umjetničke sekcije. Na Glavnom sijelu Družbe 7. svibnja 2011. izabran je u XIV. saziv Meštarskoga zbora, vrhovnog tijela uprave Družbe, na dužnost Meštra obredničara.   

            Dirigirao je Mostarskim simfonijskim orkestrom (1993.-1995.), Sarajevskim komornim orkestrom i orkestrom Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu.

            U St.Gallenu (Švicarska) 1995. vodio je umjetničku međunarodnu i intrreligioznu glazbenu radionicu.

            Surađivao je s brojnim uglednim solistima, dirigentima i skladateljima kao: Gertruda Munitić, Blaženka Milić, Želimir Puškarić, Branka Oblak-Stilinović, Zlatko Foglar, Vitomir Marof, Mira Zidarić, Kristina Beck-Kukavčić, Mladen Katanić, Estera Pilj, Mladen Kahlina, Martina Gojčeta, Martina Zadro, Giovannino Raffanelli, Martina Matić, Marko Rogošić, Andrea Kovačić, Dubravka Krušelj, Anđelko Klobučar, Hvalimira Bledšnajder, Mirta Pandurić-Kudrna, Krešimir Haas, mo. Igor Gjadrov, mo. Antun Petrušić, mo. Emil Cossetto, mo. Josip Veršić, dr. mo. Izak Špralja, dr. Lovro Županović, mo. Pero Gotovac, Zlatko Kamenjarin, Nikša Njirić, Ljubo Kuntarić, Fran Šojat, Lidija Horvat-Dunjko, Kristina Beck-Kukavčić, Mario Čopor i dr.  

            Pored brojnih koncerata u svim krajevima naše države, dirigirao je u Bosni i Hercegovini, Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji , Češkoj i Sloveniji. Održao je nekoliko koncerata tijekom  II Europskog ekumenskog Sabora u Grazu 1997. godine.

             Surađuje u nekoliko glazbenih publikacija na webu, a koautor je knjige «CRKVENO PJEVANJE U HRVATSKOJ» (Zagreb, 2002).

Kao autor, urednik i skladatelj izdao je slijedeće knjige i/ili zbirki skladbi:

1. «BISERU IZ MALOG BLATA» -

zbirka skladbi na čast blažene Marije Propetog Isusa Petković (Zagreb, 2003., izdavač: Družba Kćeri Milosrđa, Zagreb).

2. «PETRINJSKA GLAZBENA RAZGLEDNICA» -

zbirka skladbi povodom 140.g. Hrvatskog pjevačkog društva SLAVULJ iz Petrinje (Zagreb, 2004., izdavač: HPD Slavulj, Petrinja)

3. «HVALA TI ORLE KRISTOV» -

zbirka skladbi na čast blaženog Ivana Merza (Zagreb, 2005., izdavač: Postulatura za kanonizaciju bl. Ivana Merza, Zagreb)

4. «ZMAJSKA PJESMARICA» -

povjesnica i zbirka domoljubnih i zmajskih skladbi za zborove, povodom 100.g. Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zagreb, 2006., izdavač: Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb)

5. «ZA DOM I RODA ČAST PJEVAT NAM JE SLAST - GLAZBENA ŠKRINJA HRVATSKOG PJEVAČKOG DRUŠTVA «JEKA» U SAMOBORU» - povjesnica i zbirka skladbi posvećenih HPD «Jeki» (Zagreb, 2008., Izdavač: Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka», Samobor).

6. «FOLKLORNA GLAZBA SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE» - zbirka skladbi za troglasni ženski folklorni ansambl (Sisak, 2008., Izdavač: VIA «Lipe» Sisak).

7. "IN HONOREM SANCTI BLASII" - povjesnica i zbirka skladbi na čast sv. Vlaha, zaštitinika grada Dubrovnnika i Dubrovačke biskupije. (Zagreb, 2010., Izdavač: Katedralna župa Dubrovnik i Dubrovačka biskuoija)

8. LEKSIKON HRVATSKE CRKVENE GLAZBE (izvršni urednik), Zagreb, Meridijani, 2011.

9. KUĆICA OD NOTA, zbirka skladbi za dječje zborove (Zagreb 2013.)

Skladbe su mu objavjene i u II popravljenom i dopunjenom izdanju hrvatske liturgijske pjesmarice PJEVAJTE GOSPODU PJESMU NOVU (Zagreb, 2003.).

Dobitnik je više odličja i nagrada, poput onih za liturgijsko glazbeni rad u župi sv. Petra u Zagrebu (1994., 1996. i 2002.), a odlikovan je i njemačkim državnim odlikovanjem «ZA MIR» u Osnabrucku 1996.godine. Od nagrada za njegov umjetnički rad koje je primio u zemlji i inozemstvu (Italija, Njemačka), posebno treba istaknuti umjetnički nagradu "Marcantonio Sebellico", Italija 2005., Srebrnu medalju Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" 2006., Plaketu grada Frosinone (Italija) 2008., Plaketu Hrvatskog Sabora Kulture 2009. i Plaketu grada Petrinje 2010.

Posebno je značajan njegov rad na istraživanju i snimanju hrvatske duhovne glazbe 20. stoljeća, te je tako snimio više od 1100 minuta hrvatske glazbe (oko 18 sati) i to;  

  1. CD «KRSTO ODAK: SAKRALNA GLAZBA NA STAROSLAVENSKE TEKSTOVE» (1997.)
  2.  DVOSTRUKI CD «ALBE VIDAKOVIĆ: DUHOVNA GLAZBA» (1998.) 
  3. DVOSTRUKI CD «O.KAMILO KOLB OFM - IZBOR IZ DJELA» (2000.) 
  4. CD «VLADIMIR, MLADEN I JURAJ STAHULJAK - IZBOR IZ DJELA» (2001.)
  5. CD «DUŠO KRISTOVA POSVETI ME, o.Bonaventura Duda OFM - GLAZBA MOJE DUŠE» (2002.)
  6. CD «FRANJO DUGAN: HRVATSKE BOŽIĆNE PJESME» (2002.),  
  7. DVOSTRUKI CD «EMIL COSSETTO - VIVA LA MUSICA» (2003.)
  8. CD «BISERU IZ MALOG BLATA - SKLADBE NA ČAST BLAŽENE MARIJE PROPETOG ISUSA PETKVIĆ» (2004.)
  9. CD «PETRINJSKA GLAZBENA RAZGLEDNICA» (2004.)
  10. CD «DOK ME BUDE BOGU SVOM ĆU PJEVATI - SKLADBE S. SLAVKE SENTE OP» (2005.)
  11.  CD "MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV. PAVLA - DUHOVNA GLAZBA" (2008.)
  12.  CD "VOKALNO INSTRUMENTALNI ANSAMBL "LIPE" SISAK - FOLKLORNA GLAZBA SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE" (2008.)
  13. CD "HIMNA HRVATSKOG PLEMIĆKOG ZBORA" (2010.)  
  14. DVOSTRUUKI CD "DUHOVNA GLAZBA" (2012.)

Sudjelovao je kao dirigent i u snimanju nesamostalnih CD izdanja i to: CD: V, VI. VII, VII, VII i IX DANI DUHOVNE GLAZBE HRVATSKE MLADEŽI CROPATRIA 1999, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004 i CD: ANĐELKO KLOBUČAR: DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA (2001.).

Utemeljio je Međunarodni glazbeni Memorijal «Emil Cossetto» 2007. godine čiji je umjetnički ravnatelj, koji se održava bijenalno u mjesecu lipnju u Zagrebu (do sada su održana četiri Memorijala 2007., 2008. i 2010. i 2012). 2010. godine utemljio je Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova i vokalnih ansambala "1. SAMOBORSKO ZBORSKO PROTULETJE", (prvo održano 9. travnja 2011. u Samoboru, a drugo 13. travnja 2013.) - također bijenalskog ritma održavanja. Urednik je i voditelj tjedne emisije MUSICA SACRA na Hrvatskom katoličkom radiju. Urednik je i voditelj mjesečne emisije PJEVAJTE GOSPODINU PJESMU NOVU na Radio Mariji  

   Kontakt: Josip degl'Ivellio

tel.: 2922379 GSM: 098-1771-652

e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

 

Dječji zbor za budućnost društva

Intervju iz Glasnika SSN od 03. rujna 2010.

Maestro Josip degl' Ivellio - skladatelj, dirigent i umjetnički voditelj HPD Jeka

Maestro Josip degl' Ivellio je skladatelj, dirigent i umjetnički voditelj nekoliko zborova u Zagrebu, Petrinji i Samoboru. Od studenog 1996. dirigent je Hrvatskog pjevačkog društva Jeka. Utemeljitelj je i umjetnički ravnatelj Međunarodnog glazbenog memorijala Emil Cossetto, pročelnik Umjetničkog zbora Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Kao autor, urednik i skladatelj izdao je sedam knjiga i zbirki skladbi, uključujući povjesnicu i zbirku skladbi posvećenih Jeki Glazbena škrinja Hrvatskog pjevačkog društva Jeka u Samoboru (2008. godine). Urednik je i voditelj tjedne emisije o ozbiljnoj duhovnoj glazbi na Hrvatskom katoličkom radiju Musica sacra. Dobitnik je više odličja i nagrada. Na osnovu vlastitog istraživanja snimio je 12 CD izdanja s više od 1000 minuta hrvatske duhovne i svjetovne glazbe 20. stoljeća.

Početkom kolovoza primili ste Plaketu Grada Petrinje. Čime ste ju zaslužili?

Nagrada Plaketa Grada Petrinje, kao jedna od dvije najviše nagrade koje jedan grad dodjeljuje pojedincu (osim onih za počasnog građanina i za životno djelo, što obično ide u ruke onih zaslužnh osoba koje su prešle višu ili visoku dobnu granicu), dodijeljena mi je za moj kontinuirani 15-godišnji rad u Petrinji s najstarijim pjevačkim društvom u Hrvatskoj, Hrvatskim pjevačkim društvom Slavulj, koje je osnovano 1864. godine. Započeo sam rad s njima još u vrijeme njihova progonstva, što je opet posebnost i jedinstvenost, i to 10. svibnja 1995. Mojim dolaskom obnovljen je rad mješovitog zbora koji nije djelovao zbog ratnih razaranja, nastavljeno je s radom sekcije muškog ansambla, koji sam s vremenom i preuzeo, osnovao sam Ženski ansambl Petrus i, konačno, prije tri godine osnovao sam četvrtu sekciju društva - Gradski dječji zbor koji broji više od 50 djece. Nakon 15 godina postao sam dirigent s najduljim stažom, nakon Mate Bučara koji je zbor vodio više od 30 godina, što i nije za zanemariti, s obzirom da će društvo za 4 godine proslaviti veliki jubilej, tj. 150 godina osnutka i kontinuiranog djelovanja. Od tridesetak zborovođa koji su djelovali kroz ovih skoro 150 godina ja sam jedini koji je dobio tako visoko gradsko priznanje.

Djelujete u Samoboru 14 godina. Kako je počela vaša suradnja s Jekom?

Moja suradnja s Hrvatskim pjevačkim društvom Jeka započela je u studenom 1996. godine, nakon mnogobrojnih poticaja i molbi prof. Stjepana Hercega i njegovog bivšeg učenika Kristijana Razuma. Nažalost, moj početak rada bio je posve drugačiji nego u Petrinji. U Petrinji se na prvoj probi okupilo više od 80 ljudi, a u Samoboru niti 8 osoba, i to uglavnom u poodmakloj životnoj dobi. Samoborska Jeka je, zapravo, i realno gledajući bila prestala s radom, a njezin kontinuitet nastavljen je preko rada sa školskim zborom koji je nosio Jekino ime. To nikako nije bilo dobro i to je bio spas kratkog daha. Jeka je oduvijek bila gradski i građanski zbor, a ne školski, tako da ju je trebalo na tim temeljima i obnoviti. Dakle, početak je bio jako klimav, jer bilo je svega desetak pjevačica i pjevača pa se o nekom ozbiljnijem radu nije moglo niti razgovarati. Mislim da bi velika većina voditelja na mom mjestu odustala od svega. Meni je nekako ideja vodilja stalno bila njezina velika i slavna prošlost, a ne to u kojem je tada Jeka jadnom i bijednom stanju bila i zato osobno nisam odustao. No, i klima u samom gradu Samoboru nije govorila Jeki u prilog. Naime, kao da su je i sami građani nekako otpisali, a ni institucije nisu bile naklonjene njezinom održanju. Sve su to bile teške godine, koje su kulminirale izbacivanjem Jeke iz njezinih prostorija nečasnom zaslugom gđe Burić te da nije bilo dobrohotnosti Dječjeg vrtića i Osnovne škole koji su nas primili u podstanarstvo Jeka bi danas bila prošlost. Ali, obično kada je najteže dobijete najviše snage i upravo se tada članstvo u zboru vrlo povećalo. No, da se vratim na početak. Kada se uvidjelo da se s mješovitim zborom ništa ne može postići, jednostavno sam se zahvalio malobrojnim muškim članovima i nastavio raditi samo sa ženskim zborom, koji je malo po malo prerastao u velik i dobar ženski zbor te smo u takovom sastavu i proslavili 130. godišnjicu 2004. godine. Nakon toga, nakon upornih i strpljivih 8 godina rada samo sa ženskim zborom, dogodilo se pravo čudo i pristupilo je Jeki desetak muških članova, od kojih su neki vrlo kvalitetni pjevači te od tada, dakle, evo sada već više od 5 godina, Jeka ima pravi i veliki mješoviti zbor.

Koji su Vam daljnji planovi djelovanja u Samoboru?

Kako se zbor proširivao i povećavao, kako je bio sve bolji i bolji, tako su i moji planovi rasli i razvijali se zajedno s njim, s konkretnom situacijom "na terenu". U ovom trenu mogu reći kako je pred Jekom vrlo intenzivno razdoblje rada. Naime, želja mi je da se u ovoj sezoni Jeka kandidira za 44. Državne susrete pjevačkih zborova u Novigradu Istarskom u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, krovne udruge u našoj državi za ukupni amaterizam, a u čijim povijesnim temeljima je ime Jeke i njezinog zborovođe msgr. Milana Zjalića, kao tadašnjeg tajnika Hrvatskog pjevačkog saveza (tadašnji naziv) bilo vrlo značajno i odigralo veliku ulogu u burnim vremenima 30-ih godina 20. stoljeća. Također, unutar same Jeke želimo pokrenuti još jednu sekciju i to sekciju Gradskog dječjeg zbora. Smatram osobno da je to vrlo važno iz nekoliko razloga. Novim ustrojem školstva, nažalost, glazbenoj kulturi i dječjim zborovima u školama se ne pridaje neka velika važnost. Stoga je naš cilj organizirati dobar dječji zbor koji će biti u prvom redu budućnost Jeke kroz već oformljene pjevače, ali i budućnost Jeke kroz danas - sutra zrelu i glazbeno osviještenu publiku. Također, moja najveća želja je da djeca u tom zboru ne pjevaju na matrice, da ne pjevaju uz preglasne ritam sekcije, već da pjevaju prirodno, svojim glasom ili glasićima, da se kroz taj zbor nauči i pjevanje, a ne da to bude neka zaglušujuća buka i to obično preko urnebesnih ritam matrica. Kako sam svjestan da mnoga djeca iz ovih ili onih razloga ne mogu ili neće imati priliku ići u glazbenu školu, onda upravo kroz i preko ovoga zbora minimalno želim glazbeno opismeniti sve koji budu njegovi članovi. Dakle, malo pjevanja, malo učenja o glazbi pa opet malo pjevanja. Naposlijetku, uz takav pristup te uz više nego simboličnu mjesečnu članarinu, koja će biti oko 30 kuna, uvjeren sam da možemo dati mnogo kvalitetniji pjevački nivo i mnogo kvalitetniji ukupni glazbeno-obrazovni nivo nego slični zborovi s mjesečnim članarinama od nekoliko stotina kuna. Jer, nama nije cilj zaraditi, već dati nešto ovom Gradu i našim građanima. To je od osnutka i bio jedan od povijesnih i trajnih ciljeva Hrvatskog pjevačkog drušva Jeka. Tu nije kraj, jer uz veliku podršku gradonačelnika, s Hrvatskim pjevačkim društvom Jeka, kao nositeljem projekta, sljedeće 2011. započet ću bijenalnu manifestaciju – susreti i natjecanja zborova pod nazivom Samoborsko zborsko protuletje. No, o detaljima te glazbene manifestacije predlažem detaljnije u nekom drugom razgovoru tijekom listopada ili studenog.

Zašto se ne bavite više "lakim" notama, koje su komercijalno isplativije?

Zanimljivo, to je pitanje koje mi mnogi postavljaju, obzirom da su moje ozbiljne skladbe iznenađujuće popularne te se neke moje mise i duhovne skladbe na latinskom pjevaju u Hrvatskoj od Vukovara do Zagreba, od južne Dalmacije do Rijeke, pa onda (koliko znam) u Rumunjskoj, Mađarskoj, Italiji, Austriji, a čak i u New Yorku. Odgovorit ću vrlo kratko i jasno – uopće nemam afiniteta niti volje za tom vrstom glazbe, pogotovo kada je ona kod nas spala na takve jadne i bijedne grane. Da sam se rodio 30 godina prije sigurno bih se i time bavio, jer je tadašnja produkcija zabavne glazbe bila kod nas i po pitanju kvalitete tekstova i po pitanju kvalitete aranžmana, kao i samih izvođača, na svjetskom nivou. Danas mi se čini da smo u zabavnoj glazbi na osrednjem istočnoeuropskom, preciznije balkanskom nivou po tom pitanju.

Brine li danas općenito naše društvo dovoljno o glazbenoj kulturi?

Brzo i direktno: ne, ne i ne. O tome zašto je to tako trebalo bi napisati veliku i opširnu studiju, ali, nažalost, to je tako. Glazbena kultura je zanemarena od osnovne škole pa nadalje. A ponajviše je zanemarena na razini gradova ili općina, gdje su prije samo nekoliko desetljeća djelovali sjajni i veliki zborovi. Manjak kvalitetnog kadra je također tome "kumovao", jer danas se svatko želi baviti glazbom i svatko misli da može biti zborovođa ili dirigent. Ipak, u konačnici i po rezultatima se vrlo brzo vidi kako to i nije baš tako.

Snimili ste CD s folklornom glazbom Sisačko – moslavačke županije. Spremate li nešto slično i za Zagrebačku županiju?

Ideja postoji već dulje vrijeme. Nadam se i iskreno vjerujem kako će Hrvatsko pjevačko društvo Jeka biti nositelj tog projekta te da bismo tako notno pripremili, tiskali i snimili oko 25 folklornih i narodnih napjeva Zagrebačke županije. No, prije toga mislim da trebamo dovršiti prvi CD, čiji smo prvi dio snimili prije godinu dana, a radi se o skladbama koje su objavljene u mojoj knjizi Glazbena škrinja Hrvatskog pjevačkog društva Jeka u Samoboru, a sve su izrijekom posvećene Jeki i sve kroz svoje tekstove pjevaju o Samoboru, domovini, ljepoti našega kraja i domoljublju. Takav CD s toliko napjeva o Samoboru i o samoborskom kraju ozbiljne zborske glazbe nije do sada snimljen i svakako kada bude završen bit će i odličan turistički i reprezentativni CD – glazbena razglednica grada Samobora.

M. Rafaj 

Dobitnik Plakete grada Petrinje 2010

Radi odavanja priznanja za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Grada, posebice za uspjehe iz područja gospodarstva, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, sporta i tehničke kulture, zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti, Grad Petrinja dodjeljuje javna priznanja.

Gradsko vijeće grada Petrinje dodijelilo je ove godine Plaketu grada Petrinje maestru Josipu degl' Ivelliu, dugogodišnjem umjetničkom voditelju i dirigentu Hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj".  Uz brojna dosadašnja priznanja koja je dobio izvan Petrinje, ovo će zasigurno biti potvrda njegova uspješnog rada u HPD „Slavulj", koje je utemeljeno davne 1864. godine i koje je već dobilo Nagradu grada Petrinje za osjetan doprinos i zasluge u promicanju, razvoju i unaprjeđenju kulture i umjetnosti na području grada. Maestro degl' Ivellio uz „Slavulje" je od oslobođenja Petrinje 1995. godine i u tom vremenu ovo društvo postiže najveće uspjehe u svojoj dugoj i bogatoj povijesti.

Plaketa Grada Petrinje lijevana je u bronci dimenzija 170 x 125 x 6 mm te predstavlja centralni dio grada sa crkvom, parkom, fontanom i paviljonom u pozadini s upisanim tekstom: "PLAKETA GRADA PETRINJE" te oznakom godine dodjele.

Plaketa Grada Petrinje dodjeljuje se kao godišnje priznanje na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća, ove godine prilikom obilježbe Dana oslobođenja Grada - 06. kolovoza.

 

 

 

 

Probe

Utorkom i četvrtkom
od
17:30 do 19:00 sati.
Pozivamo sve zainteresirane za zborsko pjevanje da dođu u naše prostorije na audiciju 10 minuta prije početka probe.

 

Kalendar

« < Kolovoz 2014 > »
N P U S Č P S
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6